Gospodarstvo Republike Hrvatske temelji se na velikom broju obrta, međutim, u proteklih nekoliko godina imamo veliki broj zatvorenih obrta što pogoršava dovoljno negativnu sliku o gospodarskoj situaciji u RH. Iako veliki broj nas shvaća gašenje poslovanja kao osobni i poslovni neuspjeh, ponekad je i to potrebno jer u velikom broju slučajeva odgađanje može biti najgora opcija. Napominjem kako razlog zatvaranja obrta ne mora nužno biti neuspješno poslovanje.

 

Obrt može prestati na dva načina, po sili zakona ili na vlastiti zahtjev. Prema članku 45. Zakona o obrtu, obrt po sili zakona prestaje:

• smrću obrtnika ako se poslovanje obrta ne nastavlja (prijenos na nasljednike),
• ako nasljednici propuste rok za prijavu nasljeđivanja obrta (prijava ide nadležnom uredu državne uprave u županiji, a rok za prijavu je 60 dana od dana smrti obrtnika),
• ako je obrtnik osuđen na izdržavanje kazne zatvora za kazneno djelo povezano sa obavljanjem djelatnosti obrta
• ako obrtnik ne počne obavljati obrt u roku od 1 godine od dana izdavanja obrtnice
• ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za razdoblje duže od 3 mjeseca
• ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta

 

Osim ovih razloga, obrt po sili zakona može prestati:

• ako Sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta za vrijeme duže od 3 mjeseca
• ako nadležno ministarstvo, odnosno drugo nadležno tijelo, oduzme ili ne produži obrtniku dozvolu
• ako nadležno tijelo utvrdi kako je obrtnik dobio dozvolu na temelju nevjerodostojnih isprava
• ovršnošću rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka
• ako obrtnik ne ishodi dozvolu za rad i boravak sukladno posebnom propisu

 

Napominjem kako obrt nije moguće odjaviti unatrag već prestaje sa danom navedenim u odjavi koja se predaje Uredu za gospodarstvo prema mjestu obrta (postoji iznimka vezana uz invalidsku mirovinu kada obrtnik može odjaviti obrt unatrag, ali sa datumom pravomoćnosti rješenja o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu). Za odjavu je potrebno priložiti zahtjev, obrtnicu, uplatiti i dostaviti potvrdu o uplati državnih biljega i upravne pristojbe.  Odjavu vlasnika obrta također je potrebno obaviti u HZZO i HZMO (zatvaranjem obrta ne prestaju dugovanja za doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a radni staž se ne upisuje u knjižicu sve dok se dug ne podmiri).

 

Utvrđivanje dohotka prilikom likvidacije obrta

Kod zatvaranja obrta posebnu pozornost treba obratiti na zatvaranje poslovnih knjiga na temelju kojih će se utvrditi porez na dohodak. Kako bi se utvrdio porez na dohodak potrebno je zaključiti poslovne knjige do posljednjeg dana poslovanja obrta. U nastavku je prikazana tablica u kojoj je vidljivo koje primitke i izdatke je potrebno evidentirati u knjigu KPI kako bi se utvrdio porez na dohodak

 

Poslovni primici	Poslovni izdaci
Usporediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine	Knjigovodstvene vrijednost dugotrajne imovine (prema popisu imovine u trenutku likvidacije)
Usporediva tržišna vrijednost zaliha robe, proizvoda, repromaterijala i sl.	Neplaćene obveze prema dobavljačima i druge neplaćene obveze koje su povezane sa djelatnošću
Nenaplaćene tražbine od kupaca	Ostali izdaci u vezi s likvidacijom obrta

 

Godišnju prijavu poreza na dohodak potrebno je predati do kraja veljače sljedeće godine. Međutim, obrtnik je dužan čuvati i isprave i evidenciju o dnevnom prometu najmanje 3 godine, a poslovne knjige i popratnu dokumentaciju sve do nastupa apsolutne zastare prava na utvrđivanje poreznih obveza (6 godina).

 

PDV u trenutku likvidacije obrta

Prilikom likvidacije obrta potrebno je predati obrazac PDV za posljednje razdoblje u kojem je obrt poslovao. To znači kako je potrebno evidentirati obvezu PDV-a na sve izlazne račune koji nisu naplaćeni, ali i istovremeno priznati pretporez na sve ulazne račune koji nisu plaćeni.

Posebnu pozornost treba obratiti na preostalu imovinu s obzirom da će se ista tretirati kao izuzimanje (ostaje vlasniku nakon likvidacije obrta). To se odnosi na svu preostalu dugotrajnu, ali i kratkotrajnu imovinu (zalihe dobara, proizvoda, repromaterijala sl.). Osnovica za PDV je tržišna cijena (najčešće se dobra uspoređuju sa identičnim dobrima čija je cijena poznata na tržištu). Ako takva usporedba nije moguća, tržišna cijena ne smije biti manja od nabavne cijene za ta dobra ili za dobra sličnih karakteristika.

Tržišnu cijenu dugotrajne imovine moguće je utvrditi na način da se vidi cijena koju je moguće postići za tako korištenu imovinu. Kada su u pitanju zalihe trgovačke robe, kao osnovica može se koristiti nabavna vrijednost tih artikala (neto nabavna cijena) dok se za gotove proizvode kao osnovica uzima proizvodna cijena.

PDV NE treba obračunavati na imovinu koja je unesena u obrt temeljem zapisnika (privatna imovina vlasnika obrta koju je obrtnik unio kako bi pomoću nje obavljao djelatnost). S obzirom da je takva imovina nabavljena za krajnju potrošnju te nije bilo mogućnosti odbitka pretporeza prilikom nabave, ista neće biti oporeziva PDV-om.

 

Nasljeđivanje obrta

Obrt je moguće naslijediti nakon smrti obrtnika.U tom slučaju obrt mogu naslijediti njegov bračni drug ili krvi srodnici u ravnoj lozi, a matični broj obrta ostaje isti. Kako bi obrt mogao biti nastavljen potrebno je imati poslovođu koji zadovoljava određene uvjete iz Zakona o obrtu (ako je vezani obrt stručna osposobljenost, položeni majstorski ispit, određeni zdravstveni uvjeti koje treba zadovoljiti…)

Odluku o nastavku vođenja obrta potrebno je dostaviti u roku od 60 dana od smrti obrtnika, a rok za prijavu nasljeđivanja (prijenos) obrta potrebno je dostaviti Uredu za gospodarstvo u roku od 30 dana od dana okončanja ostavinskog postupka (uz prijavu se dostavlja i izvod iz knjige umrlih, dokaz o zadovoljavanju uvjeta za nastavak obrta te  pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju). Propusti li se rok za predaju prijave o nasljeđivanju, nadležno tijelo donijeti će odluku o prestanku obrta po sili Zakona.

Do okončanja ostavinskog postupka u Obrtni registar upisuje se privremeni poslovođa, koji mora za račun nasljednika postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika prilikom vođenja obrta. Postupi li suprotno, privremeni poslovođa za nastalu štetu takvim djelovanjem odgovara cijelom svojom imovinom.

 

Prava i obveze kod nasljeđivanja obrta

U slučaju nasljeđivanja obrta, nasljednici nasljeduju sveukupne obveze i prava koje proizlaze iz poslovanja obrta. U tom slučaju nasljednici preuzimaju porezni dug koji je ostao nakon smrti obrtnika, ali ne preuzimaju eventualne novčane kazne koje su izrečene ostavitelju.

 

Postupak prijenosa obrta

Postojeći vlasnik može prenijeti obrt na članove uže obitelji. Obrt može biti prenesen na dva načina:

• Zatvaranjem dosadašnjeg obrta i nastavljanjem obrta u istom prostoru i iste djelatnosti (u tom slučaju ne postoji kontinuitet s obzirom da je dosadašnji obrt ugašen)
• Uspostavom zajedničkog obrta

Najčešći i najjednostavniji način prijenosa je uspostavljanje zajedničkog obrta na način da se sklapa Ugovor o ortakluku na temelju kojeg druga osoba stupa u postojeći obrt i time taj obrt postaje zajednički. Nositelj obrta nedugo nakon toga istupa iz obrta, a osoba s kojom je sklopljen ugovor postaje novi nositelj. Nastale promjene mora se prijaviti nadležnom Uredu za gospodarstvo i biti upisano u obrtni registar.

 

Prijenos obrta i PDV

Kod prijenosa obrta dolazi do prijenosa gospodarske cjeline što se odnosi na cjelokupna prava i obveze koje proizlaze iz obrta. Kako prijenos ne bi bio oporeziv PDV-om potrebno je da osoba na koju se prenosi obrt (stjecatelj gospodarske cjeline) ima pravo odbitka pretporeza pa se u tom slučaju cjelokupni prijenos smatra neoporezivim te nema potrebe plaćanja PDV-a.