Nova godina, nova reforma.

Zamislite scenarij. Stariji gospodin sjedi u svom uredu u centru Londona i postavlja si nekoliko pitanja. Gdje da uložim svoj kapital? Koja država potiče poduzetništvo? Koja država ima prihvatljiva fiskalna i parafiskalna davanja? Ustaje se i dolazi do karte svijeta. Vidi sve države, ali ne vidi Hrvatsku. Zašto? E pa upravo zato jer Republika Hrvatska dugi niz godina guši male poduzetnike umjesto da ih potiče na razvoj. Vrlo je jednostavno. Veći broj poduzetnika, veći broj radnih mjesta. Nova radna mjesta, ostanak mladih. Ostanak mladih, napredak države.

Sama riječ reforma trebala bi asocirati na nešto dobro, nešto što osigurava napredak i boljitak za sve. Međutim, kada reforme koristimo vrlo često, stvara se kontra efekt. Zašto bi netko investirao u državu kojoj se zakoni mijenjaju iz godine u godinu?

Sve u svemu, od 1. siječnja 2019. ponovno se susrećemo sa izmjenama određenih propisa pa ćemo u ovom tekstu ukratko proći neke od njih. Ponavljam, ovo je još uvijek prijedlog reforme i postoji mogućnost izmjena u budućnosti.

[spacer height=”20px”]

Smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene proizvode

Provedbom ovih izmjena pokušava se smanjiti regresivni učinak PDV-a. Regresivnost PDV-a se očituje u mišljenju kako PDV relativno više opterećuje siromašnije porezne obveznike. Mjere koje se predlažu odnose se na smanjenje stope PDV-a sa 25% na 13% za svježe meso, ribu, voće i povrće. Po nekoj logici, na taj način se otvara prostor za smanjenje cijena. Međutim, možemo li biti sigurni kako će trgovci smanjenjem stope PDV-a smanjiti i cijene tih artikala? Čisto sumnjam. Živi bili pa vidjeli.

[spacer height=”20px”]

Povećanje učinkovitosti ubiranja PDV-a

Cilj ovih izmjena je vrlo jednostavan. Napuniti državnu blagajnu koja je u vrlo teškoj situaciji. Predlaže se izmjena odredbe prema kojoj bi porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a ušli u sustav PDV-a istekom razdoblja u kojem su stekli uvjete za ulazak (prešli prag). Što to zapravo znači? Do sada, ako biste prešli prag za ulazak u sustav PDV-a tijekom godine, bili ste obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a na početku sljedeće kalendarske godine. Međutim, ovom odredbom ne čeka se kraj tekuće godine već obveza upisa u registar nastaje u trenutku isteka razdoblja u kojem je prijeđen prag. Uzmimo za primjer da se u lipnju 2019. prijeđe svota ukupnih isporuka od 300.000 kn (prag za ulazak u sustav PDV-a), poduzetnik bi postao obveznikom PDV-a od 1. srpnja 2019.

[spacer height=”20px”]

Osiguranje plaćanja PDV-a

Ako Porezna uprava posumnja u opravdanost PDVID broja, postoji mogućnost da Porezna zatraži instrument osiguranja plaćanja od poreznog obveznika za razdoblje od najviše 12 mjeseci. U slučaju neispunjenja zahtjeva za osiguranje plaćanja, Porezna uprava ima pravo ukidanja valjanosti PDVID broja.

[spacer height=”20px”]

Izmjene doprinosa

Porezna reforma sadrži odredbu u kojoj piše kako se ukida doprinos za zapošljavanje i doprinos za zaštitu zdravlja na radu. Ta dva doprinosa, zajedno sa zdravstvenim osiguranjem, čine tri doprinosa na bruto plaću koje je poslodavac dužan uplatiti u državni proračun za svakog radnika (iznimka su radnici za koje zbog određenih poticajnih mjera zapošljavanja ne postoji obveza plaćanja doprinosa na plaću). Doprinos za zapošljavanje se plaća po stopi od 1,70% dok se doprinos za zaštitu zdravlja na radu plaća po stopi od 0,50%. Međutim, postoji određena ”caka”. Iako bi se ova dva doprinosa ukinula, doprinos za zdravstveno osiguranje povećao bi se sa 15 na 16,50%. S obzirom da se ukida doprinos za zaštitu zdravlja na radu, proširuje se opseg zdravstvenog osiguranja tako da obvezno zdravstveno osiguranje pokriva ozljedu na radu i profesionalnu bolest.

Budimo realni, primarni cilj ove odredbe je da se ”zakrpa” proračun za zdravstvo, a ne da se smanji stopa nezaposlenosti ili poveća plaća zaposlenika. Tko Vam može jamčiti da će Vam poslodavac povećati plaću kada mu se ukinu ili smanje određena davanja?

[spacer height=”20px”]

Promjene unutar poreznih razreda

Ovo je vrlo zanimljiv prijedlog. Porezna reforma sadrži odredbu u kojoj se predlaže da se prvi porezni razred (onaj oporeziv sa 24%) proširi sa dosadašnjih 17.500,00 kuna na 30.000,00 kuna. Tko će od toga imati najviše koristi? Oni sa visokim plaćama. Ukratko, osobe sa nižim plaćama ovu odredbu neće ni primijetiti dok će osobe koje primaju veću plaću uštedjeti dobar dio novca na porezu i prirezu. Ova odredba trebala bi osigurati ostanak visokoobrazovanih stručnjaka koji su u velikom broju otišli u inozemstvo na bolje plaćena radna mjesta. Međutim, iskreno mislim kako nije problem u samim plaćama koliko u samoj skupoći života u RH (od najamnina, cijena stanova, hrane, komunalija i sl.).

Godina	2018.	2019.
Bruto plaća	5.000,00	5.000,00
Neto plaća	3.943,36	3.943,36

Godina	2018.	2019.
Bruto plaća	40.000,00	40.000,00
Neto plaća	22.498,64	24.013,76

[spacer height=”20px”]

Nova minimalna plaća

Objavljena je nova Uredba o visini minimalne plaće, što znači kako će u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. minimalna bruto plaća iznosi 3.750,00 kuna (3.000,00 neto). To je bruto plaća za puno radno vrijeme što znači kako će se radnicima koji su prijavljeni na nepuno radno vrijeme plaća obračunavati razmjerno minimalnoj plaći za puno radnoj vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.

[spacer height=”20px”]

Godišnji porez na dohodak

Prema poreznoj reformi, od 1. sijećnja 2019. godišnji porez na dohodak plaćao bi se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do svote od 360.000,00 kuna, dok bi preostali iznos iznad 360.000,00 kuna bio oporezovan po stopi od 36%.

[spacer height=”20px”]

Nova osnovica za plaćanje doprinosa članova uprave i izvršnih direktora trgovačkih društava

Članovi uprave koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi plaćaju ”iz svog džepa”  (nije trošak trgovačkog društva) razliku između osnovice na koju su prijavljeni i osnovice za članove uprave u 2019. godini. Znači, ako ste član uprave u svom trgovačkom društvu, ali ste zaposleni u nekom drugom društvu na nižu osnovicu od one za članove uprave, Porezna uprava će Vam utvrditi razliku za plaćanje na temelju godišnjeg obračuna. Ta razlika biti će razlika između umnoška 0,65 x prosječna bruto plaća u svibnju 2018. godine (za 2019. godinu bruto plaća članova uprave iznosila bi 5.491,20 kuna)  i osnovice na koju je član uprave bio osiguran tijekom godine. Naravno, sve to razmjerno razdoblju obnašanja funkcije člana uprave. Također, treba napomenuti kako će prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa biti uzeta u obzir i određena oslobođenja koja se odnose na doprinose na plaću (npr. osobe mlađe od 30 godina koje prema Zakonu o doprinosima imaju oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću narednih 5 godina).

Uzmimo za primjer da je član uprave zaposlen na pola radnog vremena u trgovačkom društvu. Prema novom zakonu, doprinose je potrebno obračunati na razmjerni dio propisane osnovice za člana uprave s obzirom na radno vrijeme. Propisana osnovica za članove uprave za puno radno vrijeme iznosi 5.491,20 kn, a u ovom slučaju doprinos će se obračunavati na svotu od 2.745,60 kn.

Opis	Svota u kunama
Osnovica na koju su tijekom 2019. zaduženi u uplaćeni   doprinosi za člana uprave na pola radnog vremena   (2.745,60 x 12 mjeseci)	32.947,20
Godišnja osnovica za člana uprave na puno radno   vrijeme u 2019. (5.491,20 x 12 mjeseci)	65.894.40
Razlika do propisane godišnje osnovice	32.947,20

To znači kako će Porezna uprava donijeti rješenje da član uprave sam plati razliku doprinosa (u ovom slučaju to iznosi 12.025.53 kn).

[spacer height=”20px”]

Novosti za obveznike fiskalizacije

Uvodi se novi rok od 5 dana za naknadnu fiskalizaciju izlaznih računa, ali samo u slučaju potpunog kvara. Ako je u pitanju samo gubitak internetske veze rok za fiskaliziranje nefiskaliziranih računa je i dalje 2 dana. Također svi prateći dokumenti koji imaju podatke za plaćanje, a nisu račun, moraju na sebi imati napomenu ”OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN.”

U slučaju viška gotovine koji nije fiskaliziran putem naplatnog uređaja, isti će se oduzimati kao imovinska korist. Također, od sada se i manjak gotovine smatra težim poreznim prekršajem te se za nastali manjak propisuje kazna od 5.000,00 do 300.000,00 kuna.

[spacer height=”20px”]

Porez na nekretnine

Stopa poreza na promet nekretnina smanjuje se sa 4% na 3%.

[spacer height=”20px”]

Neoporezive prigodne nagrade do 7.500,00 kuna tijekom godine

Ovo je vijest koja veseli veliki broj zaposlenih u RH. Naime, ministar financija objavio je kako će od 1. prosinca 2018. poslodavci biti u mogućnosti isplatiti radniku neoporezivo do ukupne svote od 7.500,00 kuna po pojedinom radniku (na godišnjoj razini). Međutim, još uvijek je odvojena božićnica, regres i sl. od drugih oblika nagrađivanja (npr. nagrađivanje radnika za radne rezultate). To znači kako su božićnica i uskrsnica još uvijek neoporezive do svote od 2.500,00 kuna godišnje, a preostalih 5.000,00 kuna moguće je isplatiti kao nagradu za radne rezultate. Tih 5.000,00 kuna može biti isplaćeno odjednom ili tijekom cijele godine kao dodatak na plaću (točnije 416,66 kn mjesečno).

Međutim, kako bi isplaćena svota bila neoporeziva, potrebno je ispuniti dva uvjeta. Prvi uvjet je da je osoba kojoj se isplaćuje nagrada u radnom odnosu kod isplatitelja (poslodavac). Drugi uvjet je da radnik tijekom godine nije primio niti jednu drugu prigodnu nagradu (od istog ili drugih isplatitelja) koja bi prelazila svotu od 7.500,00 kuna.

Obrtnici i direktori trgovačkih društava mogu sebi također isplatiti navedenu nagradu.

Napominjem kako se svota od 5.000,00 kuna odnosi na kalendarsku godinu, što znači da ne postoji mogućnost da se npr. do kraja 2018. ne isplati tih 5.000,00 kuna, već da se u 2019. isplati 10.000,00 kuna (5.000,00 iz 2018. + 5.000,00 iz 2019.) Ako već niste, a imate sredstva, obavite tu isplatu jer se bliži kraj godine.

[spacer height=”20px”]

Obveza predaje posebne evidencije o primljenim računima

Propisuje se obveza predaje posebne evidencije o primljenim računima (dosadašnja knjiga URA) za obveznike PDV-a, elektroničkim putem, u za to predviđenim rokovima. Rok je isti kao i za predaju PDV obrasca, 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

Propisana je kazna za prekršaj u slučaju da porezni obveznik uz obrazac PDV ne preda navedenu evidenciju.

[spacer height=”20px”]

Osobna vozila

Predlaže se ukidanje praga od 400.000 kuna nabavne vrijednosti vozila što znači kako se sva vozila izjednačavaju neovisno o njihovoj nabavnoj vrijednosti.