Temeljne razlike između obrta, d.o.o. i j.d.o.o.?

Došao je i taj dan, odlučili ste kako je sada pravo vrijeme za ulazak u poduzetničke vode. Shvatili ste kako možete puno više profitirati ako ste sami sebi šef jer u konačnici poslovni uspjeh ovisiti će najviše o vama i vašem zalaganju. Da bi mogli obavljati gospodarsku djelatnost na tržištu potrebno je osnovati gospodarski subjekt. Tri najčešća gospodarska subjekta u RH su obrt, društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Kako bi vam olakšali donošenje odluke, u ovom dijelu teksta detaljnije ćemo opisati temeljne razlike između ta tri subjekta.

Obrt u hrvatskom gospodarstvu ima najdužu tradiciju. Otvaranje obrta moguće je na dva načina. Osobno u Gradskom uredu za gospodarstvo županije (prema sjedištu obrta) ili putem aplikacije e-Obrt na stranici https://e-obrt.minpo.hr/ . Potrebno je napomenuti kako postoje tri vrste obrta, a to su slobodni, vezani i povlašteni uz mogućnost otvaranja sezonskog obrta pod uvjetom da poslovanje traje najduže 6 mjeseci u kalendarskoj godini. Dozvoljene djelatnosti za sezonski obrt utvrđuje ministar rada, gospodarstva i poduzetništva.

Za otvaranje slobodnog obrta ne postoji obveza dokazivanja stručne osposobljenosti, srednjeg strukovnog obrazovanja te majstorskog ispita. Otvaranje vezanog obrta zahtijeva potvrde o stručnoj osposobljenosti, srednjem strukovnom obrazovanju, ali i majstorskom ispitu dok povlašteni obrti moraju imati dozvolu od nadležnog ministarstva.

 

Prednosti obrta:

  • jednostavno otvaranje i zatvaranje (bez potrebe za odvjetnikom);
  • nema potrebe za temeljnim (osnivačkim) kapitalom;
  • članovi obiteljskog kućanstva mogu biti ispomoć bez zasnivanja radnog odnosa, ali njihov rad ne smije imati karakter trajnog obavljanja djelatnosti obrta (član obitelji mora imati uvjet stručne osposobljenosti ako je u pitanju vezani obrt);
  • jednostavno knjigovodstvo (niža cijena);
  • mogućnost paušalnog oporezivanja;
  • mogućnost dobivanja državnih/gradskih poticaja;
  • nizak trošak osnivanja;
  • mogućnost privremenog zatvaranja obrta (do jedne godine).

 

Nedostaci obrta:

  • obrtnik za obveze odgovara neograničeno (cijelom svojom imovinom);
  • teži pristup izvorima financiranja (krediti i sl.) u odnosu na društva kapitala;
  • progresivno oporezivanje;
  • potvrda o stručnoj osposobljenosti, majstorskom ispitu i srednjem strukovnom obrazovanju za obavljanje djelatnosti vezanih obrta.

 

Ovo su samo osnovne informacije o obrtima i načinima njihova otvaranja, ako i sami želite otvorit obrt i potrebne su vam usluge profesionalnog računovodstvenog servisa obratite nam se na 091/897 0239, pošaljite nam e-mail ili nam se javite preko rubrike kontakt.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je društvo kapitala s obzirom da osnivači moraju uložiti temeljni kapital u vrijednosti od najmanje 20.000,00 kuna. Najmanje polovica svote (10.000,00 kuna) mora biti uplaćena u novcu , a ostatak temeljnog kapitala moguće je uložiti u obliku stvari i prava (pod uvjetom da su osnivači ujedno i vlasnici te imovine). Osnivački ulozi ne moraju biti jednaki. Troškovi osnivanja d.o.o. kreću se između 4 i 5 tisuća kuna. Registracija društva obavlja se preko odvjetnika ili javnog bilježnika te je obvezna nazočnost svih osnivača, ali i drugih osoba čije potpise treba ovjeriti. Potrebno je napomenuti kako prilikom osnivanja društva možete upisati koliko god djelatnosti želite jer cijena ostaje ista, a svako naknadno dodavanje djelatnosti iziskuje dodatne troškove.

Članovi društva kapitala (d.o.o. i j.d.o.o.) ne odgovaraju za obveze društva. Društvo s ograničenom odgovornošću odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom (s obzirom da je d.o.o. pravna osoba koja od dana upisa u sudski registar stječe poslovnu sposobnost i može biti nositelj prava i obveza).

 

Prednosti d.o.o.:

  • ograničena odgovornost za obveze (osnivači ne odgovaraju za obveze društva, ali postoje iznimke);
  • jednostavni prijenos vlasništva (kontinuitet poslovanja);
  • lakši pristup izvorima financiranja (kapitala);
  • nema progresivnog oporezivanja;
  • može imati više direktora.

 

Nedostaci d.o.o.:

  • visoki početni troškovi osnivanja;
  • svota minimalnog temeljnog kapitala (najmanje 20.000,00 kuna);
  • kompliciran i dugotrajan proces likvidacije koji iziskuje prilično visoke troškove;
  • dvojno knjigovodstvo (viša cijena u odnosu na obrt);
  • stroga zakonska regulativa.

 

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) je društvo kapitala, ali za razliku od d.o.o. minimalni iznos temeljnog kapitala iznosi 10,00 kn. S obzirom da je potrebna svota temeljnog kapitala vrlo mala, a osnivanje brzo i jednostavno putem javnog bilježnika, nije ni čudno kako je j.d.o.o. vrlo popularan gospodarski subjekt u RH.

Temeljni kapital može biti u rasponu od 10,00 do 20.000,00 kuna. Potrebno je napomenuti kako j.d.o.o. može imati najviše tri osnivača, ali samo jednog direktora. Iako svota od 10,00 kuna zvuči vrlo privlačno, troškovi osnivanja iznose 807,50 kuna (sa temeljnim kapitalom 817,50 kn). Vrlo bitna razlika u odnosu na d.o.o. je ta što j.d.o.o. mora 25% ostvarene dobiti stavljati u rezerve dok ne dosegne svotu temeljnog kapitala d.o.o. (to znači da 25% dobiti nije moguće isplatiti osnivaču sve dok se društvo ne preoblikuje u d.o.o.). Međutim, to nije sve.

U trenutku kada rezerve društva prijeđu iznos od 20.000,00 kuna potrebno je obaviti reviziju kako bi se društvo moglo preoblikovati u d.o.o. Ako dokapitalizaciju uplatite u novcu, ne postoji obveza revizije. U slučaju da društvo ne prijeđe u d.o.o., iako rezerve prelaze 20.000,00 kuna još uvijek postoji obveza izdvajanja 25% ostvarene dobiti.

 

Prednosti j.d.o.o.:

  • odgovornost članova društva samo do svote kapitala koju je član uplatio;
  • niži troškovi osnivanja u usporedbi sa d.o.o.;
  • svota minimalnog temeljnog kapitala.

 

Nedostaci j.d.o.o.:

  • troškovi revizije ako se društvo preoblikuje u d.o.o. (svota može dosegnuti i do 7.000,00 kuna);
  • obveza izdvajanja 25% dobiti sve dok se društvo ne preoblikuje u d.o.o.;
  • kompliciran i dugotrajan proces likvidacije koji iziskuje prilično visoke troškove;
  • može imati samo jednog direktora.

 

Svaki od tri prethodno spomenuta poslovna subjekta ima svoje prednosti i nedostatke, a na Vama je da utvrdite koji oblik poslovanja bi Vam najviše odgovarao. Iako je obrt vrlo jednostavan i jeftin za otvaranje, negativna strana je ta neograničena, potpuna, osobna odgovornost obrtnika za obveze proizašle iz obrta.

Osim odgovornosti za obveze, prepreka može biti i određena stručna sprema koja je potrebna za otvaranje vezanog obrta. Društvo s ograničenom odgovornošću, ako imate 20.000,00 kuna, zasigurno je najbolja opcija jer se za otvaranje ne traži posebna stručna sprema.

Osim toga kao član društva ne odgovarate osobnom imovinom (ako postupate pažnjom dobrog gospodarstvenika). Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću zbog minimalne svote temeljnog kapitala kao i ograničene odgovornosti članova zvuči vrlo primamljivo, ali dobro pripazite prilikom donošenja odluke o svoti temeljnog kapitala. Da li će Vam tih 10,00 kuna biti dovoljno za početne troškove (zakupnina, nabava opreme i sl.)? Na koji način će Vas gledati potencijalni poslovni partneri ili kreditori?

Nedostatak j.d.o.o. je što 25% ostvarene dobiti morate izdvajati u rezerve, a prilikom preoblikovanja u d.o.o. dolazi i do prilično visokih troškova revizije (osim ako je dokapitalizacija u obliku dodatne novčane uplate). Kako god izabrali, pozitivno je kako ste se odlučili na ovakav korak jer uspješnim poslovanjem možete pozitivno utjecati na gospodarstvo i društvo kao cjelinu Republike Hrvatske.

 

Odgovornost direktora u društvima kapitala

Prvo je potrebno definirati što je direktor. To je osoba koja upravlja poduzećem, a odabrana je od strane skupštine društva ili samih osnivača. Direktor, za razliku od osnivača, nema pravo na dio ostvarene dobiti već on najčešće prima naknadu za posao koji obavlja. Treba napomenuti kako direktor može, ali i ne mora biti zaposlenik društva. Ako je direktor istovremeno zaposlenik društva, potrebno je plaćati doprinose na iznos od 5.213,00 kuna (najniža propisana osnovica za doprinose članova uprave za 2018. godinu za puno radno vrijeme). Ako je direktor prijavljen na nepuno radno vrijeme, osnovica se obračunava u razmjernom iznosu prema radnom vremenu.

Članovi uprave koji nisu zaposlenici društva niti su osigurani po nekoj drugoj osnovi, dužni su plaćati doprinose na osnovicu od 8.020,00 kuna za 2018. godinu.

Direktori odgovaraju kao porezni jamci u slučaju poduzimanja određenih protupravnih radnji zbog kojih dolazi do nemogućnosti ispunjenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa(npr. preusmjeravanje naplate na drugo društvo radi izbjegavanja plaćanja poreza i sl.).

 

Odgovornost članova u društvima kapitala

Opće načelo je kako vlasnici (članovi) društva ne odgovaraju za obveze društva vlastitom imovinom. Međutim, postoje određene iznimke. To je tzv. proboj pravne osobnosti do kojeg može doći u slučaju da vlasnici društva:

  • ako vlasnik koristi društvo za ostvarivanje cilja koji je zabranjen;
  • ako se društvo koristi s namjerom da se ošteti vjerovnike;
  • ako se imovinom društva upravlja na način kao da je to njihova osobna imovina;
  • ako se svjesno umanjuje imovina društva iako se zna kako zbog toga društvo neće biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze;
  • zaključe prividni posao ili priznaju nepostojeću tražbinu;
  • prividni ili besplatni prijenos imovine na drugo društvo;
  • namjerno uništavanje imovine društva;
  • ne podnose zakonom propisana godišnja izvješća.

[post-carousel id=”2216″]

stručni specijalist korporativnih financija, ovl. rač.